Stigla sam. Uzviknula sam zadihana ulazeći u autobus pun ljudi koji je kretao za Ljubljanu. Ili je barem trebao krenuti 15 minuta ranije. Tog sam jutra precijenila vlastite sposobnosti brzog spremanja, šetnja psa i pakiranja uz dodatak javnog prijevoza koji je sve samo ne redovan. 30 ljudi sjedilo je na […]
Bol
Cvrčci i flasan zvuk sirene STIGAO JE BROD NA OTOK Bijela mačka pomakla se bliže zidu, u hlad. Prošlo je podne pa je sunce udarilo na škure. Zvuk motora i miris frigane ribe… Iz mjesta se čuju smijeh i ljudi Ljudi koji čaše odlažu na stol Čaše pune hladnog vina.
Šaljem ti sms
Sunce. More. Sladoledi.
Suncobrani
Stavljam ga balkonDa sakrije ruže od jakog podnevnog sunca. Balkon na zapaduTu će teško nešto uspjetiMožda oneAko ih zaštitim Ili da ne pokušavam Jer sunce je prejako.Ne grije, peče. Ako itko može, mogu oniObranitiNasOd sunca.
Piscu
Ostavi ovu misao bez kraja jer ni početak smisleni nema tražeć u svemu smisao samo izgubit ćeš zanos koji te tjerao amo Koliko je teško napisati kraj? Teže od početka, u to sam sigurna Ne petljaj, ne piši, ne briši ionako to nitko čitati neće, a još da netko razumije […]
Rekla sam da ću napisati priču o jorgovanu
Bila je to mala kućica, ništa posebno. Ono što ju spašavalo da se izgubi u moru istih, predivan je vrt koji ju je okruživao.
Kratki vodič: Kako dočekati omikron u svečanim haljinama uz šampanjac i sushi
Koliko ono traje pandemija? Pa ajde tu smo negdje oko dvije godine. Uz početnu paniku do donekle izlaska iz grča, uz oprez i svjesnost situacije progurali smo kroz sve lockdownove, cijepljenja, popuštanja pa jačanja mjera. Malo se otuđili, razvili anksioznost prema zagrljajima i gužvi, pronašli mir ili probudili stare nemire. […]
Fajrunt
Po prašnjavim kulisama sada već zastarjelog kazališta padao je mrak Svežanj mokrih krpa stoji sa strane jer je netko odustao od čišćenja Posljednji reflektor gasi se s prvim zvucima noćnog tramvaja, škripanja Prigušio se pokušaj bilo kakvog glasnog zvuka, kao da noć stvara vakum Možda samo koraci i moje teško […]
Jutro
Dosta filozofije za jedno presunčano jutro, govorim si u bradu i pokušavam sakupiti komadiće onog što je ostalo čitavo i čisto, kako bi navukla na sebe ulogu s kojom ću hrabro iskoračiti u sunce.
Miriši na snijeg
Bljuzga, niš posebno… Prođeš po snijegu brzo da se ne smočiš Trčiš, hladno je Kako su nas mame i tate znali obući da nam nikada nije bilo hladno Odrasli smo A izgubili smo Brigu O sebi Onu drugu o svemu nebitnom smo zadržali i pojačali U čemu uživaš? Možeš li […]